Vozite li ili orete s tim 520d-om?
Diesel je ipak puno više od tekućine kojom pogonite traktor.
Nakon što smo se prije desetak dana dotakli benzina i njegovih varijanti ovisno o oktanskom broju, u ovom tekstu proći ćemo sve što niste znali o dieselu i njegovoj primjeni. Postavljaju se pitanja o tom zašto uopće pišemo o dieselu kada će on biti zabranjen, sve se prebacuje na električne automobile i benzin, a uostalom, jedina vozila koja trebaju biti pogonjena dieselom su poljoprivredni strojevi i kamioni, barem tako vi kažete... Mi ćemo ipak pričekati s tim zaključcima prije nego bude malo više informacija, a na diesel ćemo uvijek rado voziti, često čak radije nego na benzin.
Kratka povijest o dizelskom motoru
1876. godine Nikolaus August Otto izumio je i patentirao četverotaktni benzinski motor, ali zbog slabe učinkovitosti parni stroj je i dalje bio dominantan. Rudolf Diesel smatrao je da su benzinski motor i parni stroj nedovoljno efikasni te da se velika količina energije gubi, stoga je razvio i 1892. godine izumio dizelski motor. Dizelski motor i dan danas nosi ime po njemu, a prvi put se u automobilima pojavio 30-ih godina prošlog stoljeća,
Premium diesel
Kod benzina se tekst o razlikama bazirao na oktanskom broju, dok je kod diesela borba primarno u segmentu - ‘premium vs. običan’. Premium dizeli na našim prostorima nose nazive Class, QMax, Premium, VMax, G-Power i slično. U pitanju je običan dizel u koji su dodani aditivi čiji je cilj produljiti vijek motora, zaštititi od korozije, bolje reagiraju na niske temperature, smanjuju potrošnju i ostalo što proizvođači kažu da vam uzmu koji euro ekstra iz džepa.
Prema našem iskustvu, razlike u samoj vožnji između običnog i premium dizela nema ili je zanemariva. Prije par godina, onog virusa i sličnih razloga koji su značajno utjecali na cijenu goriva, razlika između običnog i premium dizela bila je 10-ak lipa po litri što je na nekom prosječnom tanku iznosilo oko 5 kn. To je zaista bila zanemariva razlika te smo bili spremni riskirati čak i da nema nikakvih benefita u odnosu na “običan”. Međutim, premium dizeli trenutno su 40-50 centi skuplji po litri od običnih (1.30 EUR vs 1.70-80 EUR) što na cijelom tanku može iznositi i nimalo zanemarivih 20-25 EUR, tako da, kad bolje razmislimo, naša Golf V-ica možda ipak nije zaslužila premium.
Plavi diesel
Plavi dizel namijenjen je za radne strojeve, primarno za traktore i brodske motore. Plavi dizel skoro je duplo jeftiniji od običnog dizela zato što u njega nije uračunata trošarinu. Naravno, nemojte se odmah zaletjeti na benzinske postaje. Prema zakonu, nadzire se svaka kupovina plavog dizela te je za kupovinu istog potrebno posjedovati plavu karticu koja se izdaje za dvije namjene - za poljoprivredu i ribarstvo te za plovidbu.
Diesel vs benzin
Osobito na našim prostorima, ovo je vječna dilema koja vjerojatno nikad neće biti riješena. Neki kažu “Na dizel se ora, na benzin se vozi”, neki se kunu u dizelski okretni moment, neki kažu da su benzinci ugodniji za vožnju… točnog odgovora nema. Glavni argument u korist dizelskih motora je da troše manje goriva jer su benzinski motori neefikasniji. Činjenica je također da su benzinci u pravilu jeftiniji što je najviše osjetno kod manjih automobila. Nadoplata za dizelsku opciju nije vrijedna manje potrošnje jer biste trebali napraviti puno više od prosječnih 13.000 kilometara godišnje kako bi nadoknadili razliku u moguće višoj potrošnji. S druge strane, ako godišnje radite 25.000+ kilometara primarno na autocesti, dizelske opcije tu imaju puno više smisla.
Tko još uopće na tržištu nudi diesel?
Sve je manje dizelskih motora u ponudi, osobito kod cjenovno pristupačnijih automobila. To potvrđuje i činjenica da je Renault Clio 1.5 dCi jedini trenutno novi automobil u prodaji s dizelskim motorom jeftiniji od 20.000 EUR. Toyota već par godina ne nudi dizelaše kao i njegov brat Lexus, a samo je pitanje kada će ga i Volvo potpuno izbaciti iz ponude. Ford ga već neko vrijeme ne nudi u Focusu i Fiesti, ako želite Polo, Ibizu ili Fabiu - jedina opcija vam je benzinac. Jedino gdje se još stabilno dizelaši drže su Audi, BMW i Mercedes gdje znaju da se Kum Ante ne može pojaviti s benzinskom E-klasom i da je 40TDI ili 50TDI omiljena riječ člana Uprave bilo koje velike kompanije u Hrvatskoj.
Hoće li diesel stvarno zabraniti?
Kolega Neno napisao je detaljan tekst o tome na linku koji vrlo dobro objašnjava tu famoznu zabranu dizelaša i navodnu nemogućnost ulaska u gradove u Njemačkoj. Činjenica je da se tržište polako odmiče od dizelaša i da će sigurno u nekom trenutku oni postati preštetni za okoliš pored eko-eko alternativa. S druge strane, malo pogledajte oko sebe i vrlo brzo će vam biti jasno koliko će vremena morati proći prije nego što te zabrane dođu do nas i da se cjelokupna flota vozila obnovi.
Oda zlatnom dobu diesela
Danas ste jako sretni kada vidite da automobil koji vas interesira ima četiri umjesto tri cilindra. Prije 15-ak godina, stvari su bile malo zanimljivije. Sredinom 2000-ih, kada je downsizing i ekologija bila neki teoretski pojam, izašli su neki od najzanimljivijih automobila s dizelskim motorom.
Jedan od takvih primjera je VW Touareg iz 2004. s V10 dizelskim motorom koji vuče Boeing 747 težak više od 150 tona (link). U Audi Q7 su čak upakirali i dizelski V12. Jedno kratko vrijeme bila je dostupna Bentley Bentayga s V8 dizelskim motorom koji se nalazio i u Audiju SQ7, ali konačno je ugašen 2020. godine.
Danas je situacija skroz drugačija te je jedini koji se još ‘drži’ M50d motor s 400 KS koji se ugrađuje u BMW-ovu seriju 5 i 7 te velike SUV-ove poput X5, X6 i X7. Kao što to obično biva, dobre stvari kratko traju pa sve zadnje informacije ukazuju na to da će i taj motor ubrzo u penziju, iako smo se jako zabavljali vozeći BMW serije 5 s M550d motorom, 400 KS i 760Nm okretnog momenta.
